foto-transparentnost-srbija-2-logo

Srbija obeležava još jedan Međunarodni dan prava javnosti da zna, a da problemi u ovoj oblasti nisu rešeni. Štaviše, proteklih godinu dana, pored uskraćivanja bitnih informacija po zahtevima, obeležili su brojni slučajevi u kojima su organi vlasti lažno tvrdili da ne poseduju tražene dokumente.

To je, u sadejstvu sa nefunkcionisanjem demokratskih institucija i selektivnim radom istražnih organa, podiglo neodgovornost vlasti u Srbiji na viši nivo. Primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, i pored toga što je obavezna, u stvarnosti sve više zavisi od dobre volje organa vlasti.

Vlada i Skupština Srbije, i pored jasnih upozorenja iz nekoliko godišnjih izveštaja Poverenika za informacije, još nisu izmenili Zakon na način koji bi omogućio efikasno rešavanje žalbi u slučaju uskraćivanja informacija. Pored toga, građani i novinari uopšte nemaju pravo na žalbu kad im informacije uskrati Vlada Srbije, iako je, na osnovu preporuka GRECO, rok da se to pravo konačno uvede istekao pre dve godine. Transparentnost Srbija je i tokom prošle godine tražila brojne značajne informacije od organa vlasti, a neke od tih informacija su uskraćene bez ikakvog obrazloženja, uz navođenje lažnih razloga, ili, što je posebno opasno, navođenjem neistinitih tvrdnji da „organ ne poseduje tražene dokumente“.

Nakon tragedije u Novom Sadu i antikorupcijskih studentskih i građanskih protesta Vlada Srbije je objavila brojne dokumente koji se odnose na projekat rekonstrukcije železnice do mađarske granice. Međutim, ista ta Vlada i dalje ne objavljuje čak ni ugovore, a kamoli građevinsku dokumentaciju, za brojne druge infrastrukturne projekte. Ministarstvo građevinarstva uopšte nije odgovorilo na zahtev kojim su traženi podaci o isplatama za projekte ugovorene bez primene Zakona o javnim nabavkama, a Ministarstvo finansija o infrastrukturnim projektima koji nisu prikazani u Fiskalnoj strategiji 6 . Slično tome, Vlada, ni nakon što je zvanično proglašen kraj pandemije, nije objavila informacije vezane za COVID-19 nabavke.

Upravni sud duže od godine nije odlučio po tužbama Transparentnosti protiv Vlade Srbije zbog uskraćivanja kopija dokumenata u vezi sa izmenom uredbe o projektu „Jadar“ i odlukama da se o pojedinim zakonima ne održi javna rasprava. Podsećamo da upravni spor koji TS vodi protiv Vlade Srbije zbog nedostavljanja informacija o koncesiji za beogradski aerodrom (studija opravdanosti) traje već osam godina!

Iako je svakom vidljivo da u brojnim policijskim stanicama postoje ispostave banaka (ranije najčešće Komercijalne, a danas Alta banke), Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da sa bankama nema ugovore ili sporazume, „niti da postoji drugi osnov“ za njihovo korišćenje. MUP takođe tvrdi da ne poseduje dokumente na osnovu kojih je izvršilo procenu učesnika mitinga vladajuće koalicije koji je održan 12.4.2025. ispred Narodne skupštine, dok na zahtev koji se odnosi na parkiranje autobusa za taj miting nisu odgovorili ni MUP ni Parking servis. MUP takođe tvrdi da „ne poseduje“ informacije o tome ko je odobrio postavljanje traktora oko Pionirskog parka u martu 2025 niti ko ih je dovezao.

Posebno je apsurdno to što MUP tvrdi da „ne poseduje“ informaciju o tome da li je MUP utvrđivao identitet maskiranih osoba koje su se nalazile u tom parku 15.3.2025 i vršio kontrolu ulaska, umesto jasnog odgovora da su provere vršene ili da nisu. Pred ovogodišnje izbore u Zaječaru i Kosjeriću, informacije o osnovu za vođenje funkcionerske kampanje nisu dostavile mnoge institucije, pa je tako Ministarstvo poljoprivrede tvrdilo da „nema
saglasnost“ da dostavi informacije o posetama ministra poljoprivrednim gazdinstvima, a Ministarstvo pravde da „nema informacije“ o tome da li je poseta ministra Zaječaru bila službena i koje sve opštine je ministar posetio. Fudbalski savez Srbije tvrdi da uopšte nije dužan da odgovara na zahteve.

Brojne javne ustanove koje su imale promotivne štandove na mitinzima vladajuće koalicije u Beogradu i Nišu, tvrde da na tim skupovima „nisu učestvovali“ i da ih niko „nije pozvao“, dok neka javna preduzeća (Pošta Srbije, Srbijašume, Parking servis) nisu ni odgovorili. Ovi primeri uskraćivanja informacija jasno ukazuju da ne može biti reč o slučajnosti, već o namernom skrivanju podataka koji bi mogli da ukažu na zloupotrebu javnih resursa i organa vlasti radi zadovoljenja političkih interesa, kao i o sprečavanju javnosti da stekne uvid u način trošenja novca za projekte vredne desetine milijardi evra, a koji su ugovoreni netransparentno i bez nadmetanja.

Transparentnost Srbija
Beograd, 29.9.2025.

Author

Subscribe
Notify of
guest

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x