Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila gubitke, povećala odgovornost i obezbedila profesionalno, a ne partijsko upravljanje.
Međutim, takav način poslovanja preduzeća bio bi verovatno moguć da se radi o nekoj drugoj zemlji, a ne Srbiji.
Iako ovaj korak potencijalno otvara put ka privatizaciji, to ne znači da će do nje automatski doći. Ipak, istina je da prelazak u AD ili DOO eventualnu privatizaciju čini tehnički jednostavnijom.
Sagovornici Danasa smatraju da se u slučaju aktuelne promene pravne forme sedam državnih preduzeća (Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška Gora i Nacionalni park Đerdap), suštinski ništa neće promeniti.
Oni ističu da će se i nakon formalne transformacije, u AD ili DOO, na čelu tih preduzeća i dalje nalaziti direktori čije imenovanje neće zavisiti od stručnosti, već od partijske pripadnosti.
Uvereni su da ni njihovi finansijski rezultati nakon promene pravne forme neće biti bolji, navodeći primer Telekoma koji je ranije postao akcionarsko društvo, ali je danas, uprkos tome, nagomilao dugove koje će na kraju pokriti građani.
Međutim, upozoravaju da nakon pravne forme za ova preduzeća postoji nešto opasnije od privatizacije, a to je da postanu deo netransparentnih javno-privatnih partnerstava.
U tim aranžmanima, kako navode, deo imovine ili poslova mogao bi biti prenet na novoosnovana „zajednička preduzeća“, čime bi se faktički izbegla privatizacija, ali i javni uvid u to šta se događa sa javnim resursima.
Šta će značiti promena iz JP u DOO ili AD?
Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanјa Nenadića podseća da je promena pravne forme javnih preduzeća predviđena Zakonom o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije koji je usvojen pre oko dve godine, a čija primena je odložen za godinu dana.
On ističe da takva promena „može da znači mnogo, ali i da ne znači ništa“, u zavisnosti od toga kako će se sprovoditi u praksi.
Nenadić ukazuje da je Transparentnost Srbije, kada je taj zakon donošen, podsetila na to da Vlada Srbije već više od decenije nije primenila Zakon o javnim preduzećima, odnosno njegove odredbe koje se tiču profesionalizacije upravljanja tim preduzećima, te da većina javnih preduzeća nikada nije imala direktore izabrane na javnom konkursu, kao i da je u većem broju njih upravljanje van zakona.
„Vlada Srbije umesto da primeni te postojeće propise, ona je opet pribegla tome da zakon menja i obeća praktično iste ciljeve, ali u novom obliku“, rekao je Nenadić za Danas.
Objašnjava da novi zakon uvodi izmenu u načinu imenovanja rukovodstva.
Autor: Suzana Pejto, dnevni list Danas.